Osvežavajuće povrće, jarke tamno zelene boje i sočne ružičaste unutrašnjosti, zapravo sadrži više od 90 odsto vode. Jedna šolja lubenice sadrži oko 46 kalorija koje potiču iz ugljenih hidrata. Trebalo bi napomenuti da je izvanredan izvor vitamina A, E, C, B. Visok krvni pritisak je glavni faktor rizika od srčanih oboljenja i moždanog udara. Dodavanjem lubenice u vašu ishranu možete čak i poboljšati funkcije arterija. Prisustvo likopena, koji je odgovoran za ružičastu boju, takođe utiče na zdravlje srca.
Banane sadrže triptofan i amino kiseline koje podstiču proizvodnju melatonina i sprečavaju nesanicu. Osim toga što banane utiču na kvalitet sna, čine telo opuštenim i utiču na probavni sistem zbog vlakana koji povoljno utiču i na metabolizam. Zbog visoke koncentracije gvožđa, banane su idealne za sprečavanje pojave grčeva u mišićima. Mogu delovati i kao elektroliti zbog viskog sadržaja minerala. Uz pomoć banana, može se nadoknaditi unos kalijuma ili se ispuniti dnevna doza unosa magnezijuma kao esencijalnog nutrijenta za telo.
Skora studija sprovedena u Japanu otkrila je da su muškarci koji su jeli proteina životinjskog porekla pokazali najmanje pogoršanja u fizičkim i kognitivnim funkcijama, u poređenju sa onima koji su jeli manje mesa. Ovo zvuči zbunjujuće, jer često čujemo samo loše stvari o mesu, proteini životinjskog porekla su daleko koncentrisaniji. Proteine naravno možete naći i u drugim namirnicama, ali ćete dnevnu dozu ovog važnog hranljivog sastojka najlakše uneti mesom.
Ljudskom organizmu potrebni su proteini zbog gubljenja mišićne mase izazvane starenjem. Gubljenje mišićne mase je problem, jer se uz to gubi i koštana masa, što se posledicu ima krtost kostiju i razne druge probleme. Što smo stariji, treba da jedemo sve više proteina, a cilj treba da bude između 6 i 8 grama proteina dnevno (a bar pola od te količine treba da bude životinjskog porekla).
Ovo ne važi za osobe sa bubrežnim problemima i oni treba da se posavetuju sa svojim doktorom u vezi sa unosom proteina.
Lovor (Laurus nobilis) je mediteransko drvo sa zimzelenim listovima, koji su u sušenom obliku nezaobilazan pojačivač ukusa mnogih domaćih čorbi, variva, gulaša, ali se odlično kombinuje i sa mesom i ribom. Krasi ga nenametljiv, ugodan miris i ukus, ali ga ipak ne treba stavljati previše, dovoljni su jedan ili dva lista ove začinske biljke da ulepšaju svako jelo. Odličan je i za kiseljenje zimnice, pogotovo krastavaca, paprike i cvekle. Iako je poreklom iz Male Azije, lovor se u staroj Grčoj smatrao svetom biljkom, te i danas postoji tradicija da se od njega najuspešnijim olimpijcima plete venac koji simbolizuje pobedu. Nije ni čudo što Lovorov list krasi ovakav status, od davnina je poznato da je bogat vitaminima A i C i vlaknima, te je dobar za probavu, jača apetit i smanjuje rizik od raka. Ne dopušta razvoj bakterija, pa služi i za konzerviranje hrane.