Panel "Kako se baviti zelenom ekonomijom u Srbiji"
- Objavljeno u
- Autor EkoVest saopštenje
Udruženje novinara „Eko vest“ uz medijsku podršku Magazina EKOlista a u okviru projekta „Jačaj svest – životna sredina je prva vest!“, koji je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine, organizovalo je 8. novembra u Novom Sadu u Medija centru Vojvodine panel diskusiju „Kako se baviti zelenom ekonomijom u Srbiji”.
Na panelu su se čuli odgovori na nekoliko važnih pitanja koja se tiču zelene ekonomije – od toga šta predstavlja koncept cirkularne ekonomije, kako ga razvijati kod nas, do toga koji su benefiti ove ekonomije.
Predstavljeni su i primeri dobre prakse, kao i koliko i na koji način je ova tema prisutna u medijima.
Procene su da se uvođenjem cirkularne ekonomije može otvoriti 30.000 novih radnih mesta i povećati konkurentnost privrede čime bi Srbija postala regionalni lider u razvoju i investicijama, izjavio je master analitičar životne sredine Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.
On je naglasio da će Republici Srbiji u narednim decenijama biti potrebno oko 15 milijardi evra investicija u zelenu ekonomiju i zato je neophodno što pre primeniti ovaj koncept u delo.
Za nas Cirkularna ekonomija počinje sa dizajnom proizvoda koji je izuzetno bitan jer samo oni proizvodi koji su napravljeni tako da nakon njihovog iskorišćenja oni predstavljaju sirovinu koju je jednostavno reciklirati i vratiti u ciklus imaju odlike cirkularne ekonomije. Takođe, vrlo značajan segment u životnom ciklusu proizvoda predstavlja i način na koji se crpe sirovine za njihovu proizvodnju koji je neophopdno da bude održiv, izjavila je menadžerka Jelena Kiš iz Recan Fondacije za sakupljanje i reciklažu limenki.
Master inženjer zaštite životne sredine Igor Jezdimirović, predsednik Saveza ekoloških udruženja "Zelena lista Srbije” naglasio je da su bogatstvo i dostupnost plodnog zemljišta, čistih vodotokova i bogat biodiverzitet u kombinaciji sa upornošću i snalažljivošću bili i ostali ključ opstanka ljudi u Srbiji. Zato je potrebno više nego ikada stvoriti preduslove za razvoj cirkularne ekonomije, jer ona ne predstavlja samo uštedu u koriščenju prirodnih resursa već i način očuvanja i zaštite naše životne sredine i zdravlja.
Ako govorimo koliko je zelena ekonomija zastupljena kao tema u medijima, na prvi pogled, može se videti da nije dovoljno, jer po analizi tekstova u štampanim medijima objavljeno je tek tridesetak tekstova u poslednje tri godine koji pominju termin zelena ekonomija.
Ako uzmemo u širom kontekstu priču o zelenoj ili cirkularnoj ekonomiji, reciklaža je vodeći instrument na putu ka cirkularnoj ekonomiji koja podrazumeva korišćenje obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost, onda možemo reći da su te teme prisutne u medijima. Ako dublje analiziramo teme iz oblasti zaštite životne sredine nisu dovoljno zastupljene u medijima i trebalo bi više animirati novinare i medije da se bave ovim temema, kazala je novinarka i urednica emisije "Pod staklenim zvonom” Radio Novog Sada, Dragana Ratković.
Cilj panel diskusije „Kako se baviti zelenom ekonomijom u Srbiji” bio je da se javnosti i građanima približi i ukaže na koncept zelene ekonomije, kao modela koji podrazumeva reciklažu i vraćanje u upotrebu svih materijala iz otpada u privredu i u energetske svrhe. Takođe,
Udruženje novinara „Eko vest“ i Magazin EKOlist su želeli da ukažu da u trenutku kada su efekti klimatskih promena sve očigledniji i prisutniji, koncept zelene ekonomije mora imati sve veći značaj i primenu u društvu i zajednici.